Od početka krize država privredi i građanima pomogla sa 2,3 milijarde evra

Bez autora
Jul 06 2020

Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Siniša Mali najavio je danas da će sutra biti isplaćena treća minimalna zarada za 1.042.114 zaposlenih u Srbiji u ukupnom iznosu od 31 milijardu dinara.

Mali je podsetio na to da je država do sada pomogla privrednicima da isplate tri minimalca sa iznosom od 94 milijarde dinara, odnosno sa približno 800 miliona evra.

On je precizirao da je od početka krize, izazvane pandemijom koronavirusa, država putem direktnih davanja i oslobođenja od poreskih obaveza privredi i građanima pomogla sa 278,64 milijarde dinara, odnosno sa 2,3 milijarde evra.

Reč je o podršci koja je ocenjena kao jedna od najvećih u regionu. Sa isplatom ovog trećeg minimalca pokrili smo period od tri meseca, iako je vanredno stanje i nemogućnost poslovanja trajalo dvostruko kraće, istakao je ministar.

Mali je ukazao na to da su poslodavci zadržali neophodnu likvidnost i obezbedili sredstva za isplatu zarada, dok su, s druge strane, radnici zadržali svoja radna mesta.

Sada nam predstoji zajednička borba – da očuvamo postojeća radna mesta, poručio je Mali, navodeći podatak da je preko Fonda za razvoj do sada odobrena 1.061 kreditna linija u ukupnom iznosu od približno 6,12 milijardi dinara, ili oko 51 milion evra.

Na ovo treba dodati da je na ime odloženih poreza i doprinosa privreda relaksirana sa 105,88 milijardi dinara, odnosno sa približno 890 miliona evra, dodao je ministar.

Mali je podsetio i na garantnu šemu preko koje se odobravaju komercijalni krediti preko banaka, gde je do sada odobreno više od 6.332 kredita, ukupne vrednosti 526 miliona evra.

Prema njegovim rečima, istovremeno se radi i na odobravanju zahteva za još 3.449 kredita ukupne vrednosti 453 miliona evra.

On je rekao da je za isplatu pomoći od 100 evra građanima izdvojeno 72,5 milijardi dinara, što je dodatnih 600 miliona evra iz republičkog budžeta, naglasivši da je svim ovim merama zaokružen posao obezbeđivanja neophodne likvidnosti u finansijskom sistemu Srbije.

Ministar je naglasio i da se redovno prate programi podsticaja koji se primenjuju u svetu i regionu, ocenivši da ovo sada nije samo kriza ponude, već i tražnje.

Moramo da vidimo kako da podstaknemo i tražnju, jer ne vredi da države upumpavaju ogromne količine novca ako se na drugoj strani on gomila i štedi, objasnio je Mali.

On je naveo da to može dovesti do drugih ekonomskih neravnoteža i kontrakcije čitave privrede, i dodao da je u svetu već primetan taj trend i da tražnja za investicionim kreditima opada.

Potrebne su nam, dakle, inicijative i preduzetništvo koje će da pronađe rešenje za poslovanje u novim okolnostima. Otvoreni smo za sve predloge jer samo udruženim naporima možemo doći do rezultata, poručio je Mali.

Do sada smo, kako je istakao, dobro obavili posao, što je pozitivno ocenio i Međunarodni monetarni fond (MMF), ističući da je naš paket bio sveobuhvatan i brz i da je jedan od najvećih među evropskim zemljama.

Prema njegovim rečima, MMF je u junu dodatno smanjio projekcije rasta na globalnom nivou za veliki broj zemalja, dok je za Srbiju zadržana aprilska projekcija zbog snažnog, pravovremenog i sveobuhvatnog odgovora na krizu.

Mali je naglasio da MMF očekuje da će u 2021. godini doći do ubrzanja rasta na šest procenata BDP-a, i podsetio na to da su pohvaljene i monetarne mere.

Reč je, kako je objasnio, o snižavanju referentne kamatne stope i ubacivanju likvidnosti u bankarski sistem, kao i uvođenju tromesečnog moratorijuma na otplate bankarskih kredita.

Prema njegovoj oceni, pred nama su veliki izazovi jer je teško proceniti koliko će trajati zdravstvena kriza u vezi sa koronavirusom, pri čemu nije na delu samo kriza likvidnosti.

Videćemo šta donosi jesen i predstojeći period. Ekonomiji ne preostaje ništa drugo nego da se prilagođava novonastalim okolnostima, poručio je ministar.

Mali je istakao da moramo pronaći način da funkcionišemo u novom sistemu, koji nam sada nameću izmenjene okolnosti na međunarodnom tržištu.

Mnogo toga se već sada menja – međunarodna robna razmena, lanci snabdevanja, a na snazi je veliko potenciranje digitalne i cirkularne ekonomije, ukazao je on.

Srbija može da bude tačka u tom koordinatnom sistemu čiji parametri pokazuju sposobnost održivog razvoja, ali na tome moramo da radimo svi jer fleksibilnost u poslovanju, inovativnost, ideje i znanje vode ljudsku civilizaciju napred, poručio je Mali.

Prema njegovim rečima, na državi je da se posveti svojoj osnovnoj izvornoj funkciji koja je usmerena na unapređenje poslovnog ambijenta, uklanjanju suvišnog administriranja koje opterećeuje privredu, unapređenju javne uprave i funkcionisanja javnih preduzeća, koja značajno generišu privredni rast čitave zemlje.

Naš zadatak jeste i da investicije u javnu infrastrukturu zadržimo na zadovoljavajućem nivou, naglasio je ministar i dodao da je zato izgradnja putne infrastrukture, kao što je Moravski koridor, apsolutni prioritet.

Velika je odgovornost na nama i moramo biti pametni, hvatati korak sa drugima, biti nova karika u tom novouspostavljenom lancu snabdevanja, a tu pre svega vidim šansu za naše dobavljače i kooperante, našu prerađivačku i auto-industriju, zaključio je Mali.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik