Izdvajamo - Bosna i Hercegovina

Zašto u BiH nema brendova i kompanija koje u regiji postoje godinama?

Prije nekoliko mjeseci potvrđen je dolazak Lidla u BiH, međutim kada će i prve poslovnice biti otvorene još nije poznato, javlja N1.

- Lidl neprestano istražuje potencijalne ciljeve širenja i analizira uslove na lokalnom tržištu i potencijal kupaca. Ljubazno Vas molimo za razumijevanje da u ovom trenutku ne možemo komentirati prirodu i opseg mogućih aktivnosti, te s tim u vezi moguće lokacije trgovina ili datume otvaranja, priopćeno je ranije iz Lidla.

Za razliku od Lidla, C&A u ovom trenutku nije zainteresiran za našu zemlju, ali ističu kako prate tržište BiH.

- U ovom trenutku Bosna i Hercegovina nije na našoj identificiranom popisu prioriteta. Ipak, vrlo pažljivo pratimo ovo tržište. Nakon izazovne godine pandemije, u procesu smo modernizacije podružnica u zemljama u kojima smo već zastupljeni – ali to ne isključuje buduće širenje u druge zemlje, odgovor je iz kompanije C&A.

Kada odlučuju gdje investirati, strani investitori procjenjuju više aspekata neke zemlje. Neki nisu zainteresirani zbog veličine tržišta, niskog standarda, političke i ekonomske stabilnosti, infrastrukturne izgrađenosti.

Marketing stručnjak Almir Hodžić ističe kako je u BiH zanimljiv i parametar heterogenosti potrošačkog tržišta.

- Prevelika je razlika u potrošačkim navikama, recimo na robama široke potrošnje imate urađenu kategorizaciju proizvoda. Pa imate primjerice mlijeko i mliječne proizvode, meso i mesne prerađevine, home care, personal care, alkoholna i bezalkoholna pića itd. I sad recimo ako uzmete kategoriju kave i analizirate kategoriju kave i imate 130 proizvođača kave koji se "tuku" za bh. potrošača, pa imate situaciju da u jednom marketu, nije ista ponuda kave recimo Travniku, Banja Luci, Zenici, Mostaru itd, pojasnio je Almir Hodžić iz biznis Udruženja Povelja.

Iz FIPA-e, nadležne agencije za strana ulaganja, ističu kako su prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine strane investicije su za razdoblje siječanj – prosinac 2020. iznosile 625.6 milijuna KM i bile su manje za 7.5% u odnosu na prethodnu godinu (po platnom bilansu u 2019. bilo 676.6 milijuna KM).

Iz FIPA-e navode da Strani investitori kao probleme u poslovanju u BiH ističu: Dobivanje građevinske dozvole, radne i dozvole za privremeni boravak za strane radnike i poreze, problem sporosti sudova kod naplate potraživanja, prevelika fiskalna i parafiskalna davanju, nametnuta obveza revizije financijskih izvješća za velika i srednja poduzeća, a jedno takvo izvješće plaća se obično od 3.000,00 pa do 10.000,00 KM.

Agencija za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini kažu kako nastoje nadležnim institucijama ukazati na ključne prepreke u ovoj oblasti, te da određene olakšice postoje, poput poticaja za zapošljavanje radnika, davanje zemljišta u zakup po veoma povoljnim cijenama, oslobađanje od komunalne naknade za istaknuti naziv tvrtke itd.

Ali i da je potrebno donijeti moderna zakonska rješenja kakva se primjenjuju u EU kako bi bio postignut veći napredak.