Informacioni sistem Registra nepokretnosti u javnoj svojini ne omogućava evidentiranje podataka na potpuno efikasan način i korisnici nisu preduzeli sve što je neophodno u vezi evidentiranja podataka u registru, pokazala je revizija svrsishodnosti poslovanja koju je sprovela Državna revizorska institucija. Iako je Zakon o javnoj svojini usvojen 2011. godine, u Srbiji još uvek nema precizne evidenciju o nepokretnostima kojima raspolaže, rekli su predstavnici DRI predstavljajući rezultate revizije svrsishodnosti poslovanja „Efikasnost informacionog sistema za registar nepokretnosti u javnoj svojini” koja je sprovedena u periodu od aprila do septembra 2019. godine. U 2016. godini je uspostavljen javni elektronski Registar nepokretnosti u javnoj svojini, a trenutna ažurnost Registra nepokretnosti u javnoj svojini je na niskom nivou, rečeno je prilikom predstavljanja revizije.
Informacioni sistem Registra nepokretnosti u javnoj svojini ne omogućava evidentiranje podataka na potpuno efikasan način i korisnici nisu preduzeli sve što je neophodno u vezi evidentiranja podataka u registru, pokazala je revizija svrsishodnosti poslovanja koju je sprovela Državna revizorska institucija (DRI).
Iako je Zakon o javnoj svojini usvojen 2011. godine, u Srbiji još uvek nema precizne evidenciju o nepokretnostima kojima raspolaže, rekli su predstavnici DRI predstavljajući rezultate revizije svrsishodnosti poslovanja „Efikasnost informacionog sistema za registar nepokretnosti u javnoj svojini” koja je sprovedena u periodu od aprila do septembra 2019. godine.
U 2016. godini je uspostavljen javni elektronski Registar nepokretnosti u javnoj svojini, a trenutna ažurnost Registra nepokretnosti u javnoj svojini je na niskom nivou, rečeno je prilikom predstavljanja revizije.
U reviziji se navodi da je evidentirano 230.000 nepokretnosti, a procene o konačnom broju imajući u obzir sve vrste nepokretnosti nije moguće utvrditi.
Kada su u pitanju lokalne samouprave, samo 48 odsto njih je obavilo evidentiranje u sistem, a 52 odsto nije evidentiralo.
Slična je situacija i kada su u pitanje duge vrste korisnika, a s druge strane, uzroci niskog nivoa upotrebe informacionog sistema Registra nepokretnosti u javnoj svojini su nedovoljni kapaciteti, manjkavosti u softverskom rešenju, neadekvatna obučenost korisnika...
Iako je u prethodne tri godine bilo više unapređenja informacionog sistema, to nije dovelo do željenih rezultata, i postoji prostor za dodatna poboljšanja celokupnog sistema, kako aplikacije, tako i u organizaciji onih zaposlenih kod korisnika koji su zaduženi za ove poslove, i u delu poslova koje obavlja Republička direkcija za imovinu.
Osnovni zaključak je da je nedovoljna aktivnost korisnika i neadekvatno IT upravljanje je dovelo do neispunjenja osnovnog cilja Registra nepokretnosti u javnoj svojini, a to je sveobuhvatna jedinstvena i ažurna evidencija.
Iako ISRNJS Republičke direkcije za imovinu Republike Srbije ispunjava propisane obaveze, korisnici nisu prepoznali njegovu upotrebljivost za poslove upravljanja imovinom i nisu ili su delimično unosili podatke o svim nepokretnostima.
Postojeći način pristupa aplikaciji koji se ogleda u obaveznoj upotrebi elektronskog sertifikata je kod jednog broja korisnika otežao ili onemogućio rad, zbog toga što lica zadužena za unos nemaju elektronski sertifikat, ili zbog tehničkih problema sa njegovim korišćenjem.