Na tržištu nekretnina u Hrvatskoj potražnja i dalje nadmašuje ponudu, osobito kada je riječ o novogradnji, dok cijene ostaju visoke unatoč ograničenim mogućnostima kupaca.
– Manjak ponude, pogotovo u segmentu novogradnje, postaje kroničan
problem. Kupci uglavnom traže novogradnju, ali se premalo gradi. Iako se
čini da se puno gradi, broj izdanih građevinskih dozvola pokazuje
suprotno, upozorava Lana Mihaljinec Knežević, članica Predsjedništva poslovanja nekretninama pri HGK, direktorica agencije Zagreb West.
Razlog je i u strategiji investitora, koji se usmjeravaju na luksuzni i cjenovno viši segment jer takve nekretnine tržište trenutačno može apsorbirati. Srednja klasa pritom ostaje bez pristupa novim stanovima, dok je fond rabljenih stanova – stanova iz vremena Jugoslavije koji su otkupljivani 90-ih – sve više potrošen i neodgovarajući za današnje potrebe.
Subvencije podigle potražnju, ali ne i ponudu
Na tržište je u posljednjih nekoliko godina dodatno utjecalo više
faktora, od subvencioniranih APN kredita do porasta kamatnih stopa nakon
Covida. No problem je, ističe Mihaljinec Knežević, što su subvencije
poticale potražnju na tržištu gdje ponuda već tada nije bila dovoljna.
–
Mladi obično kupuju dvosobne ili trosobne stanove. U Zagrebu bi,
zapravo, kupovali svi – tamo je najviše radnih mjesta i dolazaka, ali i
tu ponuda ne prati potražnju, kaže.
Primjećuje se da se tržišta pokreću kada dolazi do otvaranja novih radnih mjesta, kao što je bio slučaj u Osijeku. S druge strane, u kontinentalnim dijelovima bez snažne ekonomske aktivnosti – tržište nekretnina je stagniralo.
Kupci više ne pristaju na nerealne cijene
Cijene koje se oglašavaju često ne odražavaju stvarno stanje na tržištu.
Prosječne realizirane cijene (po kojima se nekretnine zaista prodaju)
znatno su niže od onih koje se objavljuju na oglasnicima.
– Prošle godine u Zagrebu prosječna cijena bila je oko 2700 eura po kvadratu. Na obali 2900, a na kontinentu od 2100 do 2200 eura, navodi te naglašava: "Kupci sve više odbijaju nerealno skupe nekretnine, osobito one čije karakteristike ne opravdavaju cijenu".
Kako do stana?
Mladi se najčešće zadužuju uz pomoć obitelji. Skupljaju za učešće kako
bi kredit bio manji, a Hrvatska narodna banka je zbog visokih zaduženja
postrožila uvjete kreditiranja.
– Stanova koji zadovoljavaju
moderne uvjete života sve je manje. Kad se i pojavi dobar stan na
tržištu, izazove ogroman interes. Ako je cijena realno postavljena, on
se vrlo brzo proda, kaže Mihaljinec Knežević.
Poseban je problem
na moru, gdje je većina novogradnje namijenjena strancima i turističkom
najmu. Mladi lokalci ondje često nemaju što kupiti.
– Situacija je sve izazovnija. Novi stanovi su skupi, starih nema dovoljno, a potrebe tržišta rastu. Rješenja moramo tražiti u većoj i planskijoj izgradnji, dostupnoj lokalnom stanovništvu, zaključuje.