Poljoprivreda - Hrvatska

Graševina ima velike izglede na svjetskoj vinskoj sceni

Graševina je velika šansa hrvatskog vinarstva, odlična joj je perspektiva, ovakva kako je sada napravljena može zablistati na svjetskoj vinskoj sceni.

I treba joj baš to ime brendirati, zaštiti. Ustvrdio je to proslavljeni vinski pisac i znalac Oz Clarke, za svečane večere i degustacije vina iz lanjske berbe Agrokorove beljske vinarije za nekolicinu specijaliziranih novinara u vili usred vinograda na čuvenom Banovom brdu. Britanac Clarke je, kao Agrokorov gost u posljednjih nekoliko godina upoznao više naših vinskih regija, uz Istru i malvaziju, Baranja i tamošnji vinogradi, položaji i vinski potencijali posebno su mu se dopali. Budite svoji, ne trebaju vam tuđi uzori, poručio je, dodavši kako graševina poput ove iz 2012. mora biti svježa, pitka, bogata aromama, voćna, a hrvatskim bijelim vinima ne treba barrique, samo šteti, „ubija“ vino.

Isplati se posvetiti i frankovki, također svježoj, voćnoj, laganoj, pitkoj, a i mladi chardonnay zablistao je u punom sjaju. Na večeri, na kojoj su oduševili i baranjski specijaliteti na moderan način (salata od smuđa npr.) tamošnjeg restorana Kormoran, uz domaćine bili su i marketinški stručnjak Tony Hodges, koji već neko vrijeme upućuje na nove smjerove vina tog koncerna, te kao savjetnik poznati profesor Roberto Ferrarini s asistenticom Laurom Cugini. Agrokorova čelnica Ljerka Puljić nije krila zadovoljstvo pohvalama kušanim mladim vinima (šest graševina, chardonnaya i frankovke), naglasivši kako je to bilo njihovo prvo javno predstavljanje, a u prodaju će početkom lipnja.

Vina Belje na sadašnjih 600 hektara imaju čak 80 posto graševine, koja će im i dalje biti glavna sorta, i s kojom su zadnje dvije godine napravili uspješan zaokret ka svježem, pitkom vinu, podsjetio je Đuro Horvat, izvršni direktor za vinarstvo. Lani su napravili i 150.000 litara chardonnaya koji je na tim specijalnim položajima dao odlične rezultate. Novi je, golemi, najsuvremenije opremljen podrum usred vinograda, kapaciteta osam milijuna litara; zato grožđe, koje se svo bere ručno, ide odmah u kontroliranu preradu. Lani je napravljeno 2,5 milijuna litara, za ovogodišnju berbu u planu je 4,5 milijuna litara, od toga oko 3,2 milijuna litara graševine.

Enologinja Suzana Zovko pokazala je i posebnu prostoriju sa 30-ak minivinifikatora od 500 do 1000 litara u kojem se iskušavaju razne tehnologije prerade i kupaže. Crne sorte – oko 330.000 litara – dozrijevaju u drvenim posudama u prelijepo uređenom starom podrumu u Kneževim Vinogradima, u kojem je i raskošna kušaonica, sve češća meta i turista. A turistički privlačan obližnji Kopački rit posebno je oduševio i Oza.