Poljoprivreda - Hrvatska

Uzlet cijene poljoprivrednog zemljišta u Slavoniji

Raste potražnja za poljoprivrednim zemljištem u Slavoniji. Koliko god je se ponudi – sve plane u kratkom vremenu – poručuju poljoprivrednici i trgovci nekretninama iz Slavonije, čime državi odašilju mig da potrebe za zemljom primjenom njenih programa raspolaganja državnim poljoprivednim zemljištem nisu ublažene, da nisu riješene na pravi način.

Takav zakon ponude i potražnje utjecao je i na cijene zemlje, pa najbolji hektari vrijede poput suhog zlata. Jer kako drukčije nazvati cijenu od 10.000 eura koliko se, kaže čelnik Poljoprivredne komore Matija Brlošić, traži za hektar u Srijemu, na krajnjem istoku, što slovi za najbolju zemlju. To je čak tri puta više od državnog prosjeka, tj. prosječne cijene jednog hektara u kontinentalnoj Hrvatskoj. Državni zavod za statistiku (DZS) ovih je dana objavio zemljišne cijene i rente u 2015., a prema kojima je cijena oranica na kontinentu oko 20.300 kuna, znači manje od 3000 eura! U jadranskom dijelu ona je, pak, nešto više od 28.000 kuna, piše Glas Slavonije.

Metodologija Slavonaca za kretanje cijena zemlje u njihovoj regiji vrlo je jednostavna – sve prema istoku je skuplje, a sve prema Zagrebu, zapadu, jeftinije zbog lošije kvalitete zemlje.

– Jer, dok je na samom istoku oko 10.000, oko Nove Gradiške, primjerice, gdje je zemlja lošija i gdje nema toliko poljoprivrednika pa ni veće konkurencije, hektar je oko 2000 eura, znači pet puta manje. Oko Đakova hektar zemlje vrti se od 4000 do 5000 eura, no zato je u 30-ak kilometara udaljenom, raseljenom i zabitom Čenkovu možda samo 1000 eura. Podaci kojima barata DZS najvjerojatnije su državne cijene, početne cijene za prodaju državnog zemljišta, no realno je to puno više - kaže Brlošić.

I đakovački trgovac nekretninama Vlado Rechner kaže kako je prosječna cijena zemlje oko Đakova 5000 eura po hektaru. Potvrđuje metodologiju izračuna cijena između slavonskog istoka i zapada.

– U okvirima državnog prosjeka od 20-ak tisuća kuna za hektar je potez prema Zagrebu, sve zapadnija Slavonija gdje je zemlja lošija, dok je prema istoku zemlja sve skuplja, i sada je oko Vukovara oko 8000 eura i više, a cijenu drži i Baranja - kaže Rechner.

Dodaje, velika je potražnja za zemljom.

– Da raspolažeš s 50, 100 hektara zemlje, ma milijun hektara, sutra sve to možeš prodati! Ne traže ju ljudi samo s našeg područja nego odasvud: iz Zagreba i drugdje. U Baranji zemlja ode još brže; ako je u nas jutro 2500, ondje je bar 3500 eura - kaže Rechner.

Njegove procjene potvrđuje i Baranjac Petar Pranjić. Kaže, baranjski hektar ide i po 6000 eura.

- Tako je već četiri-pet godina, nakon ukidanja kapitalnih ulaganja. A išla je prije i skuplje, i do 8000, 10.000 eura. S druge strane, oko Našica, primjerice, zemlja ide po 3000 eura - kaže Pranjić. Za izračun DZS-a od 20.300 kuna po hektaru u kontintalnoj Hrvatskoj kaže da je “mogući prosjek u koji je i sav parlog ušao”. I Pranjić ističe veliku potražnju Baranjaca za zemljom.

– No, struktura njezina vlasništva je takva da 60 posto nisu Baranjci, a u privatnom vlasništvu ovdje je 20.000 hektara - ističe Pranjić. I sjeverozapad Slavonije, virovitički kraj, drži cijenu.

– U nas, oko Suhopolja, prosječna cijena hektara je 4 - 6 tisuća eura. Cijene su otišle gore posljednjih pet-šest godina. Razlog – velika potražnja. Zemlje nedostaje jer je država prljavo odigrala, prljavo podijelila državne table - kaže Zvonko Pipić, odnedavno uzgajivač kamilice zbog, kaže, njezine odlične cijene od dva eura po kilogramu. Odaziv kamilici u tom je kraju masovan, a to povlači i veće potrebe za zemljom.