Akcijska sniženja cena sve brojnija, kupaca sve manje

Bez autora
Mar 03 2014

Za razliku od vremena kada se kupovini moglo prepustiti opušteno, barem u prvim danima nakon što plate i penzije legnu na račun, danas je krstarenje među rafovima za većinu potrošača složena logičko-računska operacija koja traži punu koncentraciju nad digitronom u rukama. U nabavke se ide češće, a kupuje manje. Računi u manjim radnjama iznose između 500 i 900 dinara. U hipermarketima dostižu i po nekoliko hiljada dinara, ali tamo se odlazi najčešće u kupovine na veliko, za nedelju dana. Da mnogi danas troše onoliko koliko imaju u novčaniku, govori podatak trgovaca da je najrasprostranjenije sredstvo plaćanja – gotovina. Kako navode u trgovinskim lancima, gotovinom se plaća oko 70 odsto računa, jedna četvrtina karticama, dok je najmanje onih koji posegnu za čekovima. Ove podatke, ipak, treba uzeti sa rezervom. Jer, nije malo onih mušterija koji sve više plaćaju na odloženo raznim kreditnim karticama koje su poslednjih godina doživele ekspanziju potiskujući papirni novac. To je karakteristično u velikim gradovima.

Akcijska sniženja cena sve brojnije, kupaca sve manjeZa razliku od vremena kada se kupovini moglo prepustiti opušteno, barem u prvim danima nakon što plate i penzije legnu na račun, danas je krstarenje među rafovima za većinu potrošača složena logičko-računska operacija koja traži punu koncentraciju nad digitronom u rukama. U nabavke se ide češće, a kupuje manje. Računi u manjim radnjama iznose između 500 i 900 dinara. U hipermarketima dostižu i po nekoliko hiljada dinara, ali tamo se odlazi najčešće u kupovine na veliko, za nedelju dana.

Da mnogi danas troše onoliko koliko imaju u novčaniku, govori podatak trgovaca da je najrasprostranjenije sredstvo plaćanja – gotovina. Kako navode u trgovinskim lancima, gotovinom se plaća oko 70 odsto računa, jedna četvrtina karticama, dok je najmanje onih koji posegnu za čekovima.

Ove podatke, ipak, treba uzeti sa rezervom. Jer, nije malo onih mušterija koji sve više plaćaju na odloženo raznim kreditnim karticama koje su poslednjih godina doživele ekspanziju potiskujući papirni novac. To je karakteristično u velikim gradovima. U bespoštednoj borbi sa konkurencijom, trgovine se utrkuju u davanju što povoljnijih uslova otplate, bez obzira na iznos računa. Račun za prehrambene namirnice, kozmetiku i kućnu hemiju dospeva na naplatu čak i posle 200 dana od kupovine, a za tehničke uređaje, odeću i obuću odloženo plaćanje ide i do godinu dana. Lagodan osećaj ima kupac u momentu kupovine, ali kad „zaboravljeni namet” legne na račun nastaje hvatanje za glavu.

– Kupovna moć je pala i većina građana živi isključivo od osnovnih primanja – plata ili penzija. Dva predviđena povećanja primanja za pola procenta ove godine neće imati većeg uticaja na kupovnu moć jer će projektovana inflacija biti oko pet odsto, pa će plate i penzije realno pasti – navodi Goran Nikolić, ekonomista iz Instituta za evropske studije dodajući da se veći skok cena osetio prošlog meseca, pre svega zbog povećanja PDV-a.

Kako bi  privukli što više mušterija trgovci su sve maštovitiji i iz dana u dan timovi trgovinskih lanaca smišljaju sve originalnije akcije sa popustima, nagradama, premijama... U ponudi je sve više artikala sa trgovačkom robnom markom za koje se, zbog niže cene, poslednjih godina odlučuje sve više kupaca. U dane vikenda i uoči praznika, kada je uobičajeno veća poseta, trgovinski lanci daju popuste nacelokupan iznos računaili čak i upola cene nude osnovne životne namirnice i tehničke proizvode. Sve češći su nedeljni i polumesečni popusti, kao i dnevno „obaranje” cena od 10 do 20 odsto za određenu grupu proizvoda. Pojedini trgovci su u ovoj „utakmici” počeli da uz jedan kupljeni proizvod drugi daju besplatno.

Odeća i obuća na poček

Za razliku od prehrambenih radnji u prodavnicama odeće i obuće 80 odsto robe plaća se čekovima. Oni se masovno koriste jer, kako kažu prodavci, današnjem potrošaču je lakše da za čizme ili jaknu odvaja po dve hiljade pet meseci, nego da u gotovini odjednom plati deset hiljada. Uglavnom kupuju žene koje vode računa i da li su aktuelne akcije i sniženja. One pored čekova, na odloženo u ovim radnjama plaćaju i karticama, dok muškarci više vole da plaćaju gotovinom.

Privučeni oznakom finalne rasprodaje ili ponudom dva proizvoda po ceni jednog, kupci ulaze u radnje, ali neretko izlaze praznih ruku. I na sniženju, mnogi artikli su skupi za prosečan potrošački novčanik. U prodavnicama odeće i obuće ističu da su ranijih godina rasprodaje bile posećenije, ali da se ni sada ne žale previše na promet.

– Potrošači kao da ne gledaju šta uzimaju, već kolika je cena, da li to u tom trenutku mogu priuštiti, a tek nakon kupovine razmišljaju o kvalitetu kupljenog proizvoda – kaže Marina Barišić, zaposlena u jednoj prodavnici odeće.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik