Tema - Bosna i Hercegovina

Bh. šljive će biti zaštićene u Njemačkoj

Cazinski med od kestena, hercegovački med, kreševsko potkovano jaje, sarajevski zlatari, sarajevske papuče, ljubuški rani krompir, romanijski skorup-kajmak..., neki su od trinaest proizvoda koji su zaštićeni oznakom porijekla u Institutu za intelektualno vlasništvo BiH.

Kako bi postali zaštićeni proizvodi, bilo je neophodno ispuniti određene procedure, ali najvažnije od svega bilo je dokazati da ti proizvodi zaista imaju nešto što drugi nemaju, što ih područje na kojem se proizvode čini tako posebnim.

Prepoznatljiv proizvod

- Prvi korak koji smo mi napravili pri zaštiti romanijskog skorup-kajmaka je bio da smo osnovali udruženje proizvođača ovog kajmaka. Nakon toga smo uradili analize uzoraka kajmaka od svih članica udruženja i onda krenuli u izradu elaborata. Čitav ovaj proces trajao je oko deset godina, a uporedo su neke naše kolege radile na pisanju knjige o romanijskom skorup-kajmaku koja nam je dosta olakšala put u pisanju elaborata. Kada je to završeno, uradili smo registraciju u Institutu za intelektualno vlasništvo i početkom 2017. godine dobili smo rješenje o zaštiti imena porijekla romanijskog skorup-kajmaka, rekla nam je Jelena Vlačić, viši stručni suradnik za ruralni razvoj pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a.

Prošle sedmice, kako je kazala Vlačić, uradili su analize i sada idu u pojedinačnu registraciju članica Udruženja koje će moći koristiti zaštitu. Ko bude zadovoljio uslove prema planu proizvodnje koja je propisana u elaboratu, biće registrovan, a onda ostaje još samo da se uradi žig i da cijeli proces bude završen te da dalje rade na povećanju proizvodnje.

- Zaštita proizvoda pomogla nam je da ovaj proizvod bude prepoznatljiv kod ljudi, pa je i potražnja porasla, te su već krajem prošle godine žene prodale sav kajmak. Za sada se ovaj kajmak prodaje samo na domaćem tržištu jer nemamo kapacitete trenutno da idemo dalje, ali kako interes raste, a raste i interes za novim članovima, sigurno je da će u nekom narednom periodu i na tom polju da se radi, istakla je Vlačić, te dodala kako su članice ovog udruženja već učestvovale na pojedinim sajmovima i kako se za romanijski skorup-kajmak već zna.

Romanijski skorup-kajmak zaštićen je u Bosni i Hercegovini, ali će bh. šljiva uskoro biti zaštićena u Njemačkoj. Naime, kako nam je kazao Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Kantonalne privredne komore Tuzla, krajem prošle godine u Privrednoj komori TK-a formirana je marketinška asocijacija koju čine proizvođači, otkupljivači i izvoznici šljive na evropsko tržište.

- Oni su već godinu, u okviru GIZ-ovog projekta, razvijali projekt uspostave identiteta bh. šljive na njemačkom tržištu, a razlog je što je na tom tržištu značajan broj proizvođača iz drugih država koji na svoja pakovanja stavljaju da je to šljiva iz BiH. Zbog toga je i pokrenut ovaj projekt, jer smo željeli da se uspostavi brend bh. šljiva, koji će biti zaštićen u Institutu u Münchenu i koji će imati svoj dizajn, logotip i svoje pakovanje, rekao nam je Selimović.

Značaj zaštite

Na tržištima na koja će se plasirati ova šljiva biće, dodao je, rađena promocija ovog proizvoda, a njihova očekivanja su da će registraciju brenda završiti do početka sezone berbe šljive.

Značaj registracije oznake porijekla nekog proizvoda je veliki, a neke od značajki su da takvi proizvodi spadaju u proizvode više cjenovne kategorije, ova oznaka doprinosi stvaranju identiteta i prepoznatljivosti tog proizvoda na domaćem i međunarodnom tržištu.

- Direktna veza proizvoda sa određenim područjem daje dodatnu vrijednost i prepoznatljivost tom području, te doprinosi ruralnom razvoju, a registrovana oznaka zaštićena je od direktne komercijalne upotrebe registrovane oznake za prehrambene proizvode koji nisu obuhvaćeni registracijom, kao i onih proizvoda sličnih proizvodima registriranim pod tom oznakom, kazao nam je Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH.