Suša koja je tokom leta ostavila gotovo pravu pustoš na njivama, nije mimoišla ni bačkopalanačku opštinu. Na parcelama nekih poljoprivrednih proizvođača suša je toliko smanjila rod, da će paori odustati od ubiranja plodova. Na koji način je moguće prevazići veoma tešku situaciju u tamošnjim atarima govori Miroslav Ivić, član Opštinskog veća zadužen za poljoprivredu. Ivić kaže da je, po mnogim parametrima, ova godina mnogo gora nego 2012. i navodi primer soje, koja je tada bila zastupljena u proseku sa 2.200 kilograma po hektaru, dok u ovom momentu imamo do 1.400 kilograma po jednom hektaru.
Suša koja je tokom leta ostavila gotovo pravu pustoš na njivama, nije mimoišla ni bačkopalanačku opštinu. Na parcelama nekih poljoprivrednih proizvođača suša je toliko smanjila rod, da će paori odustati od ubiranja plodova.
Na koji način je moguće prevazići veoma tešku situaciju u tamošnjim atarima za RTV govori Miroslav Ivić, član Opštinskog veća zadužen za poljoprivredu.
Ivić kaže da je, po mnogim parametrima, ova godina mnogo gora nego 2012. i navodi primer soje, koja je tada bila zastupljena u proseku sa 2.200 kilograma po hektaru, dok u ovom momentu imamo do 1.400 kilograma po jednom hektaru.
Ivić napominje da se poljoprivrednicima može pomoći na najrazličitije načine, ali da bi najefektivnije bilo da dobiju regresirano gorivo bez akcize, što bi iznosilo oko 50-60 dinara po litri.
"Drugo, poljoprivrednici bi ove godine trebali da budu oslobođeni naknade za navodnjavanje i odvodnjavanje. Tolika je bila suša i kanali presušeni, da nikakve obaveze firme nisu imale prema ovom delu", navodi on.
Ivić kaže i da bi država mogla da subvencioniše kamatu kreditnih linija koje poljoprivrednici imaju prema raznim komercijalnim bankama, a da im se dug prolongira na 2018. godinu.
"Subvencije poljoprivredi ove godine bi mogle da se podignu na neki nivo okolnih država, barem do 200 evra, da možemo da uđemo spremni u sledeću godinu", zaključuje on.