Kakve hemikalije za čišćenje domaćinstva građani koriste, pokazaće kontrola koja se istovremeno sprovodi u Srbiji i u zemljama Evropske unije. Pre tri godine, Srbija je u oblasti hemikalija preuzela evropske zakone. Kvalitet proizvoda sada proveravaju tri inspekcije - za zaštitu životne sredine, sanitarna i tržišna. Skoro sve hemikalije koje koristimo u kući su potencijalno opasne, sredstva za skidanje kamenaca, otčepljivači odvoda, sredstva za čišćenje sanitarija. Jedina mera zaštite je poštovanje uputstva za korišćenje. Pre 2009. godine, bilo je zabranjeno 19 opasnih supstanci u hemikalijama, sada ih je oko dve hiljade. Među njima su i one kancerogene. Njih je više od 1.500. Ono što je zabranjeno, što treba da stupi na snagu, su perborati, supstance za izbeljivanje.
Pre tri godine, Srbija je u oblasti hemikalija preuzela evropske zakone. Kvalitet proizvoda sada proveravaju tri inspekcije. Sanitarni inspektori, kao ni inspektori za zaštitu životne sredine, do sada nikada nisu uzimali uzorke sa tržišta, niti su izricali meru povlačenja hemikalija iz prodaje.
Kakve hemikalije za čišćenje domaćinstva građani koriste, pokazaće kontrola koja se istovremeno sprovodi u Srbiji i u zemljama Evropske unije. Pre tri godine, Srbija je u oblasti hemikalija preuzela evropske zakone. Kvalitet proizvoda sada proveravaju tri inspekcije - za zaštitu životne sredine, sanitarna i tržišna.
Skoro sve hemikalije koje koristimo u kući su potencijalno opasne, sredstva za skidanje kamenaca, otčepljivači odvoda, sredstva za čišćenje sanitarija. Jedina mera zaštite je poštovanje uputstva za korišćenje.
Pre 2009. godine, bilo je zabranjeno 19 opasnih supstanci u hemikalijama, sada ih je oko dve hiljade. Među njima su i one kancerogene.
Njih je više od 1.500, kaže Sonja Roglić iz Agencije za hemikalije. "Ono što je zabranjeno, što treba da stupi na snagu, a o čemu smo sproveli veliku kampanju, naročito među proizvođačima, su perborati, supstance za izbeljivanje", ističe Roglićeva.
Pedeset odsto trovanja kod dece izazvano je preparatima kućne hemije, pokazuju podaci Centra za kontrolu trovanja. Do ovoga često dovodi udisanje isparenja iz jakih hemijskih sredstava. Iako zabrane kancerogenih materija postoje, neki od preparata kućne hemije ipak ih sadrže.
Prof. dr Slavica Vučinić, načelnica Nacionalnog centra za kontrolu trovanja VMA, kaže da se, na primer, u osveživačima vazduha često nalazi formaldehid.
"On je inače dobar dezificijent, baktericid, germicid, koristi se u nekim preparatima za suzbijanje vlage. Međutim, formaldehid je supstanca koja je toksična po respiratorni sistem, ali i razvija karcinom", navodi Vučinićeva.
Supstanca nonil-fenol etoksilat, čija upotreba nije dozvoljena, pomaže da neki deterdžent bolje peni. Utvrđeno je da ta supstanca simulira dejstvo ženskog polnog hormona, pa tako utiče na sterilitet i razvoj ženskih osobina kod dečaka.
Pre nego što neki preparat kućne hemije dođe do rafova u prodavnicama, ne kontroliše ga nijedna nadležna laboratorija.
Kao i u Evropskoj uniji, sva odgovornost je na uvoznicima i proizvođačima. Oni moraju da navedu sva opasna svojstva i sastav na deklaraciji, a kontrola se vrši tek kada se neki proizvod nađe u prodaji.
Goran Papović iz Nacionalne organizacija potrošača Srbije kaže da mnogi proizvođači i naši uvoznici ne deklarišu robu na pravi način. "Nema upustva na srpskom jeziku, samo je naglašeno ko je uvoznik i zemlja porekla", ističe Papović.
Savet stručnjaka je da, umesto jakih hemisjkih sredstva za čišćenje, u kući češće koristite mešavinu vode sa sirćetom ili sodom bikarbonom ili limunskom kiselinom.