Od pšenice se ove godine očekivalo mnogo, ali zbog suše prosečni prinosi po hektaru iznose 5,5 tona, izjavio je predsednik udruženja "Dolovački paori" Marko Bojtar i dodao da poljoprivrednicima dodatno otežava to što otkupna cena po kilogramu iznosi svega oko 20 dinara.
"Iako se od pšenice očekivalo mnogo, u fazi nalivanja zrna, mnogo ranije nego prethodnih godina, počela je suša, pa je umesto rekordnog roda ispala jedna prosečna godina s prosečnim prinosima do 5,5 tona po hektaru", rekao je Bojtar za Tanjug.
Dodaje da sa aktuelnom otkupnom cenom pšenice od oko 20 dinara po kilogramu i prosečnim prinosima od oko 5,5 tona po hektaru poljoprivrednici ne mogu da isplate ni ovogodišnja ulaganja u proizvodnju.
"O situaciji u kojoj se nalazimo najbolje govori kalkulacija jedne relevantne ustanove, Zadružnog saveza Vojvodine, sačinjena veoma temeljno i u kojoj se došlo do računice da uz prosečne prinose od šest tona po hektaru i cenu pšenice od 26 dinara po kilogramu, poljoprivrednici još uvek nemaju nikakvu akumulaciju, to jest zaradu, a isto važi za ječam", rekao je Bojtar.
Što se jarih kultura tiče, Bojtar upozorava da je stanje u polju katastrofalno, kao i da najgore stoje soja i kukuruz.
"Zbog toga će biti mnogo njiva s jarim usevima za zaoravanje, a u veoma malom broju slučajeva nekog i to izuzetno slabog roda", rekao je Bojtar.
Istakao je da su upravo zbog toga poljoprivrednici iz organizacija koje su članice Ujedinjenih udruženja poljoprivrednika Srbije, na sastanku 11. jula u Stajićevu, tražili jednokratnu pomoć države od 300 evra po hektaru za prolećne kulture.
"Tom prilikom zahtevano je i da sva druga dugovanja države prema poljoprivrednicima budu isplaćena do 1. avgusta", rekao je Bojtar.
Dodao je i da se treći zahtev poljoprivrednika odnosi na izmenu Zakona o akcizi u delu naftnih derivata za poljoprivredu.
"S tim u vezi, poljoprivrednici traže da im se od 2026. odmah na pumpi toči gorivo bez akcize, kao što je u zemljama u okruženju, jer ovako, s refakcijom u visini od 50 dinara, što još uvek nije isplaćeno svima koji su podneli zahtev, nemoguće je proizvoditi", naveo je Bojtar.
Četvrti zahtev se, kako kaže, tiče reprograma poljoprivrednih kredita s jedan odsto kamate.