Pijace pune skupe robe, skladišta puna domaćeg povrća

Bez autora

Feb 18 2026

Iako domaća proizvodnja može podmiriti potrebe tržišta BiH, uvoz voća i povrća iz godine u godinu raste i dostiže stotine miliona maraka, zbog čega proizvođači robu prodaju u bescijenje ili je bacaju, dok cijene za potrošače nastavljaju da rastu.

Uvoz svake godine sve veći

Prema podacima Uprava za indirektno oporezivanje BiH, BiH je uvezla:

2025. godine - 305.313 tona voća i povrća – 475,9 miliona KM
2024 godine - 298.473 tone – 420,5 miliona KM
2023 godine - 300.381 tona - 392,5 miliona KM.

Najviše novca, 81,7 miliona KM, lani je potrošeno na banane iz Ekvadora i Kolumbije. Paradajz je uglavnom stizao iz Turske, krompir iz Holandije i Njemačke, jabuke iz Poljske, a luk i pasulj iz Srbije, Albanije, pa čak i Kanade i Argentine.

Isti trend nastavljen je i ove godine. Samo u januaru uvezeno je oko 25.000 tona voća i povrća u vrijednosti od 39,4 miliona KM, dok je izvezeno svega 1.148 tona u vrijednosti od 6,6 miliona maraka.

Cijene rastu iako ima domaće robe

U međuvremenu, cijene na domaćim pijacama i u marketima znatno su više nego u istom periodu prošle godine. Zelena salata, koja je lani prodavana od 1,60 do 3,40 KM po kilogramu, sada dostiže i sedam maraka. Bijeli luk sa prošlogodišnjih deset do 13 KM skočio je na 17 KM, krompir sa 1,50 - 1,80 na 2,20–2,50 KM, dok je crveni luk sa 1,40–2,00 porastao na 2,50–3,50 KM.

Voćari: Imamo robu, ali nemamo tržište

Predsjednik republičkog Udruženja voćara Dragoja Dojčinović istakao je za "Glas" da radovi u voćnjacima teku po planu i da je orezivanje voćaka počelo, mada kod većih proizvođača kasni zbog nedostatka stručne radne snage.

- Domaćih jabuka ima dovoljno za potrebe cijele BiH, međutim problem nam predstavlja prekomjeran uvoz i dampinške cijene. Nas proizvodnja košta više nego što pojedini uvoznici prodaju jabuku. Oni, za razliku od nas, imaju izvozne stimulacije i mogu robu plasirati ispod realne cijene, samo da ne propadne. Mi proizvedemo i skladištimo jabuku, ali je ne možemo prodati ni na našem tržištu - istakao je Dojčinović.

Dodaje da je proizvodnja sve skuplja, a ovo su neki od razloga:

mineralna đubriva poskupjela oko 20%
troškovi po hektaru i do 45.000 KM
prinos 45–50 tona često donosi samo „nulu“

Povrtari: Tržište preplavljeno uvozom

Sličan stav ima i predsjednik Udruženja povrtara RS Darko Ilić, koji ističe da domaći proizvođači u sezoni mogu obezbijediti dovoljne, pa čak i viškove povrća.

- Imamo hiljade tona neprodatog kupusa, ozbiljne količine krompira i luka. Kada prispije domaća roba iz Hercegovine, Lijevča polja i Semberije, mi imamo i viška. Ali tržište je preplavljeno uvozom – kazao je Ilić.

On ukazuje na ogromnu razliku između otkupnih i maloprodajnih cijena:

gajba paradajza (10 kg) prodaje se za 4–5 KM
u marketima kilogram dostiže 6 KM
trgovačke marže idu do 100–150%

- Ako ima viška, cijena pada bez obzira na troškove. U povrtarstvu nemamo organizovan otkup ni sigurnu cijenu, pa je proizvodnja sve neizvjesnija – poručio je Ilić.

Plasman na ino-tržište

Istovremeno, izvoz bilježi znatno skromnije rezultate.

Prema podacima UIO BiH, na strana tržišta je plasirano voća i povrća: