Tema - Bosna i Hercegovina

Prerađuje se samo 13 posto ubranog šipka

Hercegovina je vijekovima područje pogodno za uzgoj šipka i po tome je već stoljećima poznata. Izrazito zdrav po ljudski organizam, ali i ekonomski isplativ, šipak može biti budućnost plantažnog uzgoja i cijenjenja voćna kultura.

Vrijednost

Dekan Agromediteranskog fakulteta Univerziteta “Džemal Bijedić” Ahmed Džubur kaže da je šipak 20 godina unazad ne samo u Hercegovini već i u svijetu bio anonimna kultura.

Danas su stvari ipak značajno drugačije. Oko 80 posto ubranog šipka ide u prodaju u svježem stanju, a samo 13 posto proizvoda se prerađuje u džemove, sokove ili čajeve. Napominje da se šipak u Hercegovini uzgaja od davnina, ali i da su sve hercegovačke sorte predstavljale pojedinačni uzgoj i manje zasade.

Dugo je vladalo nepisano pravilo da je hercegovački glavaš najbolja sorta šipka, što navodi na zaključak da ovdašnji ljudi nisu dovoljno poznavali šipak koji se uzgajao u to vrijeme u drugim zemljama, poput turskoh hidžaza ili američkog nara. Riječ je o slatkim sortama koje imaju daleko veću vrijednost od našeg šipka, kaže Džubur.

Dodaje i da se u Hercegovini tokom posljednjih 15 godina dosta sadio barski šipak iz Crne Gore, konstatujući da budućnost imaju sorte poput turskih i američkih.

Eksperiment

- Na fakultetu smo imali eksperiment sa hidžazom i to se pokazalo perspektivnim. Naravno, i dalje će se uzgajati naš šipak, ali ne plantažno jer će uzgajivači vjerovatno gledati prije svega kako dobro zaraditi. Naš šipak u velikom procentu puca, a izložen je i gljivičnim oboljenjima, dodao je Džubur.

Dekan Agromediteranskog fakulteta nije mogao predvidjeti kada bi turski i američki šipak mogao dospjeti u Hercegovinu, s obzirom na to da za uzgoj u Bosni i Hercegovini danas postoje i zakonske prepreke.