Iako veliki broj naših turista letuje u Grčkoj, retkima se pruži prilika da posete njenu prestonicu Atinu. Ovaj višemilionski grad, koji nosi epitet kolevke evropske civilizacije, od mnogih letovališta je udaljen na manje od dva sata vožnje, zbog čega je jednodnevni izlet u Atinu često u ponudi brojnih lokalnih agencija. Iako jedan dan nije dovoljan da se u potpunosti upozna grad, uz dobru organizaciju zaista možete uspeti da posetite sve nezaobilazne tačke Atine i uživate u duhu stare Grčke koji se oseća na svakom koraku. Olimpijski stadion - Kako su u Atini stvorene i prvi put održane Olimpijske igre, prva tačka na uzbudljivom jednodnevnom izletu jeste Olimpijski stadion. Naime, prve moderne Olimpijske igre održane su u Atini zaslugom francuskog istoričara Barona Pjera de Kubertena. On je krajem 19. veka osnovao Međunarodni olimpijski komitet i uložio sva raspoloživa sredstva kako bi ubedio veliki deo evropske javnosti u ideju oživljavanja Olimpijskih igara...
Iako veliki broj naših turista letuje u Grčkoj, retkima se pruži prilika da posete njenu prestonicu Atinu. Ovaj višemilionski grad, koji nosi epitet kolevke evropske civilizacije, od mnogih letovališta je udaljen na manje od dva sata vožnje, zbog čega je jednodnevni izlet u Atinu često u ponudi brojnih lokalnih agencija.
Iako jedan dan nije dovoljan da se u potpunosti upozna grad, uz dobru organizaciju zaista možete uspeti da posetite sve nezaobilazne tačke Atine i uživate u duhu stare Grčke koji se oseća na svakom koraku.
1. Olimpijski stadion
Kako su u Atini stvorene i prvi put održane Olimpijske igre, prva tačka na uzbudljivom jednodnevnom izletu jeste Olimpijski stadion. Naime, prve moderne Olimpijske igre održane su u Atini zaslugom francuskog istoričara Barona Pjera de Kubertena. On je krajem 19. veka osnovao Međunarodni olimpijski komitet i uložio sva raspoloživa sredstva kako bi ubedio veliki deo evropske javnosti u ideju oživljavanja Olimpijskih igara. Svoju ideju je uspešno realizovao, te je uskoro na ostacima nekadašnjeg antičkog Panatenejskog stadiona izgrađen potpuno nov stadion identičnog naziva, na kom su se 1896. godine održale prve moderne Olimpijske igre. Ovo je jedini mermerni stadion na svetu, a korišten jei za vreme Olimpijskih igara u Atini 2004. godine, jer je upravo na njemu bio postavljen cilj maratonske trke.
2. Parlament i trg Sintagma
Parlament je oduvek bio mesto gde su Atinjani iskazivali svoje nezadovoljstvo zbog brojnih političkih odluka. Ova građevina je nekada bila kraljevska palata sa 300 soba, a projektovao je čuveni bavarki arhitekta Fridrih fon Gartnera. Glavna atrakcija ispred Parlamenta jesu gardisti – evzoni koji u simpatičnim nošnjama čuvaju Grobnicu neznanog junaka i smenjuju stražu na svakih sat vremena. Ispod Parlamenta nalazi se Trg Sintagma, jedno od glavnih okupljališta Atinjana. Ovaj trg krase fontane, antičke statue i dve velike travnate površine, a na njemu se održavaju svi veliki događaji, ceremonije i manifestacije u gradu. Ovde je ujedno i centralna stanica atinskog metroa koja krije brojne antičke ostatke koji su pronađeni prilikom gradnje metroa. Od antičkih grobnica, preko keramičkih vodovodnih cevi, pa sve do različitih grnčarija, sve je ostavljeno na mestu na kom su i pronađene, te je put ka platformi metro stanice pretvoren u jedinstveni muzej pun različitih eksponata.
3. Novi muzej Akropolja
Novi muzej Akropolja predstavlja jednu od nezaobilaznih turističkih atrakcija za svakog turistu koji prvi put obilazi Atinu, a nalazi se u podnožju brda Akropolj. Ovo prelepo stakleno zdanje zapravo predstavlja Akropolj u Akropolju, jer su se u njemu našla sva antička blaga iz petog veka pre nove ere, kao i sva baština zlatnog veka atinske demokratije. Muzej je trebalo da bude otvoren za vreme trajanja Olimpijade u Atini 2004. godine, ali su brojni tehnički i pravni problemi odložili svečano otvaranje za 2009. godinu. Samo zdanje je delo arhitekte francusko-švajcarskog porekla Bernarda Šumija. Muzej se prostire na 25 hiljada kvadrata, a između ostalog u njemu možete videti i kipove boginje Atine i „Dečka Kritiosa“. Stalne izložbe uključuju Partenonske skulpture, Atinin kip, Koru, Partenonsku galeriju i atinsku boginju pobede – Niku. U sklopu muzeja je i simpatični kafić u kom možete odmoriti uz grčku kafu i spektakularan pogled na sam Akropolj. Cena ulaznice u Novi muzej Akropolja iznosi pet evra, a specifičan je i po tome što ima stakleni pod, pa posetioci mogu da posmatraju arheologe kako rade.
4. Plaka i Rimska Agora
U samom podnožju Akropolja nalazi se nezaobilazni boemski kvart Plaka, koji predstavlja samo srce Atine. Osim brojnih taverni, restorana i kafića u kojima možete uživati u lokalnim specijalitetima, ova četvrt obiluje radnjama sa suvenirima kojima možete obradovati svoje prijatelje. Nedaleko od Plake i metro stanice Monastiraki, nalazi se Rimska Agora, odnosno centar grada iz vremena starorimske okupacije Grčke. Naime, na ovom mestu se u drugom veku pre nove ere nalazila pijaca, gde su se Atinjani snabdevali osnovnim potrepštinama. Takođe, ovo mesto je nekada bilo omiljeno okupljalište građana, gde su diskutovali o politici, dnevnim događajima i problemima grada, te mnogi tvrde da je antička demokratija nastala upravo ovde. Agora sadrži ostatke biblioteke cara Hadrijana i čudesna Kula vetrova – osmougaona građevina koja se koristila za predviđanje vremena.
5. Akropolj
Atina ima tri brda: Akropolj, Filopapos i Likavit. Međutim, daleko najpoznatije jeste Akropolj na kome se nalaze ostaci stare Grčke koji definitivno spadaju u red svetskih čuda. Trodnevna ulaznica za Akropolj košta dvadeset evra, te ukoliko imate vremena možete iz više navrata obići možda i najčuvenije brdo na svetu. Najpoznatija građevina na Akropolju i jedan od simbola grčke prestonice jeste Partenon, hram sagrađen u čast boginje Atine. Ovaj hram je, naime, podignut u znak zahvalnosti boginji koja je zaštitila grad tokom ratova sa Persijom. Sagrađen je 447. godine pre nove ere i nastao na ruševinama drugog hrama, poznatijeg kao Pre-Partenon. Partenon je projektovao čuveni vajar Fidija i u njemu se nekada nalazila ogromna statua boginje Atine izvajana od slonovače i zlata. Od svog nastanka, Partenon je pretrpeo brojna oštećenja, a najviše je stradao za vreme vladavine Turaka koji su ga pretvorili u barutanu. No bez obzira na to, ovaj hram i dalje predstavlja najstariji primer zlatnog preseka u arhitekturi i ujedno je najsavršeniji starogrčki hram. Pored Partenona, na Akropolju možete videti i pola veka mlađu građevinu Erehtejon, koja je poznata po stubovima u obliku ženskih figura. Takođe, ovde se nalaze i ostaci Dionisovog teatra i ostaci brojnih drugih građevina nastalih u vreme Periklovog „zlatnog doba Atine“. Svi hramovi na Akropolju predstavljaju deo UNESCO-ve svetske kulturne baštine, pa ukoliko se nađete u Atini, posetu Akropolju jednostavno ne smete zaobići.