Stranci u Srbiji uštedeli 256,3 miliona evra

Bez autora
Jun 19 2012

Stranci u bankama Srbije na štednim računima imaju oročeno 256,3 miliona evra. Ove štediše najčešće su iz zemalja u okruženju, kao i zaposleni iz kompanija koje investiraju kod nas. Među njima ima i građana koji borave i rade u inostranstvu, a poreklom su iz Srbije. Najveći broj depozita nerezidenata u Banka Intezi položen je kao štednja po viđenju, dok od svih oročenih uloga ove kategorije klijenata nešto više od 45,5 odsto čine depoziti sa periodom oročenja od godinu dana. I u Eurobanci EFG je ista situacija. U ovoj banci klijenti nerezidenti najčešće se opredeljuju za oročavanje novca u evrima i dolarima na rokove od šest i 12 meseci. Prosečan odnos je 60 posto oročenja na rok od 12 meseci i 40 posto na rok od šest meseci. Sredstva se češće oročavaju u evrima, dok su oročenja u dolarima pojedinačna i uglavnom u većim iznosima.

Stranci u našim bankama uštedeli 256 miliona evraStranci u bankama Srbije na štednim računima imaju oročeno 256,3 miliona evra. Ove štediše najčešće su iz zemalja u okruženju, kao i zaposleni iz kompanija koje investiraju kod nas. Među njima ima i građana koji borave i rade u inostranstvu, a poreklom su iz Srbije.

Najveći broj depozita nerezidenata položen je kao štednja po viđenju, dok od svih oročenih uloga ove kategorije klijenata nešto više od 45,5 odsto čine depoziti sa periodom oročenja od godinu dana. Više od polovine njihovih štednih računa sadrži depozite u evru, a oko 27,7 odsto je u dinarima, kažu za Blic iz Banka Inteze.

I u Eurobanci EFG je ista situacija. U ovoj banci klijenti nerezidenti najčešće se opredeljuju za oročavanje novca u evrima i dolarima na rokove od šest i 12 meseci.

Goran Tomić, direktor Sektora za depozite građana Eurobanke EFG navodi da je prosečan odnos 60 posto oročenja na rok od 12 meseci i 40 posto na rok od šest meseci. Sredstva se češće oročavaju u evrima, dok su oročenja u dolarima pojedinačna i uglavnom u većim iznosima.

Međutim, građani Srbije ne mogu da štede u inostranstvu. Držanje deviza van Srbije je kapitalna transakcija koja prema Zakonu o deviznom poslovanju još nije potpuno liberalizovana. Srbija se Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju sa EU obavezala da će u roku od četiri godine od stupanja na snagu ovog sporazuma liberalizovati sve kapitalne investicije, uključujući i mogućnost da građani bez ograničenja drže devize kod banaka u inostranstvu, objašnjavaju za Blic u Narodnoj banci Srbije (NBS).

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik