Šta da kažem, sa sojom koju sam požnjeo po jutru neću pokriti ni troškove arende, a o nekoj zaradi i ne razmišljam - ovako situaciju sa sojom, koju je sejao na oko 15 jutara, opisuje Milovan Milovanović, ratar iz Čeneja, nedaleko od Novog Sada. Kako kaže, sa jutra je "skidao" oko pola tone soje, na njivama sa kojih je prošle godine imao 2,5 tone. Za ovogodišnji rod od pola tone će dobiti najviše 100 evra, a cena arende mu je 220 evra po jutru. Sam rod soje, koja je ove godine sejana na oko 200.000 hektara, a žetva se ovih dana privodi kraju, mnogo je manji od prošlogodišnjeg. Tada smo, izračunali su statističari, sa hektara u proseku dobili 3,2 tone. Rod je, ove godine, kako se procenjuje, za 1,2 tone manji nego lane, pa se očekuje da će manjak ove uljarice biti nadomešten uvozom.
Šta da kažem, sa sojom koju sam požnjeo po jutru neću pokriti ni troškove arende, a o nekoj zaradi i ne razmišljam - ovako situaciju sa sojom, koju je sejao na oko 15 jutara, opisuje Milovan Milovanović, ratar iz Čeneja, nedaleko od Novog Sada. Kako kaže, sa jutra je "skidao" oko pola tone soje, na njivama sa kojih je prošle godine imao 2,5 tone. Za ovogodišnji rod od pola tone će dobiti najviše 100 evra, a cena arende mu je 220 evra po jutru.
Sam rod soje, koja je ove godine sejana na oko 200.000 hektara, a žetva se ovih dana privodi kraju, mnogo je manji od prošlogodišnjeg. Tada smo, izračunali su statističari, sa hektara u proseku dobili 3,2 tone. Rod je, ove godine, kako se procenjuje, za 1,2 tone manji nego lane, pa se očekuje da će manjak ove uljarice biti nadomešten uvozom.
- Mi u Čeneju smo imali dodatan problem, jer su deo atara pod sojom pogodila dva nevremena praćena gradom, a to su, nažalost, bile poslednje kiše koje su donele neku vlagu zemlji - priča Milovanović.
- Ovu godinu ćemo, kako stvari stoje, pamtiti kao izuzetno lošu. Ja sam, srećom, deo useva osigurao. Ima i onih koji sa kombajnima nisu ni ulazili u njive, jer im je rod bio premali...
Dr Vojin Đukić iz novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, takođe, navodi da će prinos biti znatno manji nego 2016, kada je skidano oko 3,2 tone sojinog zrna po hektaru.
- Situacija je šarolika, od njiva gde je rod i po tri tone po hektaru, do onih gde je manji od pola tone - jasan je Đukić.
- Sam prinos bio bi dovoljan za potrebe Srbije, ali, već ima ugovorenog izvoza, tako da će, gotovo sigurno, soja biti i uvožena, naravno, ukoliko preprađivači nađu interes...
Đukić, takođe, procenjuje kako bi soja dogodine mogla da zauzme znatno manje površine, jer su poljoprivrednici nezadovoljni otkupnom cenom, koja je trenutno 40 dinara, akontativno, uz dogovor da se doplati još nekoliko dinara po kilogramu, kada se cena konačno formira.
- Ranije je bilo pravilo da cena donekle kompenzuje loš rod, ali ove godine je to izostalo - napominje Đukić. - Kada smo imali znatno veći rod, lane, cena je bila 35 dinara po kilogramu, tako da poljoprivrednici, jednostavno, gube interesovanje za setvu soje...
Bez GMO, kontrola obavezna
Sigurno je da u Srbiju neće ući genetski modifikovana soja - striktan je Đukić. - Kontrola na granici je obavezna, a soja se još jednom kontroliše i kada dolazi kod prerađivača, tako da propusta sa sojom, kako onom iz inostranstva, tako i domaćom, ne bi smelo da bude.