Tekstilna industrija četvrta izvozna grana Srbije

Bez autora
Aug 05 2012

Tekstilna industrija predstavlja četvrtu izvoznu granu u Srbiji, potencijal sektora je veliki, trenutno stanje nije lako pa je neophodno udruživanje domaćih tekstilaca i podrška države kako bi postao strateška grana domaće industrije, izjavila je menadžerka Klastera modne i odevne industrije Srbije "Fekts" (FACTS) Slađana Milojević. Vrednost izvoza celokupne tekstilne industrije sa kožom i obućom premašila je 900 miliona dolara tokom 2011, ali značajan deo tog izvoza cine doradni, odnosno, uslužni poslovi za stranog kupca. Za održanje i razvijanje tekstilnog sektora potrebne su olakšice - plaćanje poreza na dodatu vrednost (PDV) po naplati prodate robe, smanjenje poreza i doprinosa za zaposlene, podsticanje izvoza kroz sufinansiranje, a ne samo refundiranje određenih troškova kao i mogućnost subvencija za izvoz gotovih tekstilnih proizvoda. Takođe, treba dati subvencije za investicije u tehnološki razvoj, ali i obrazovni sistem prilagoditi realnim potrebama domaće privrede jer će samo na taj način tekstilna idustrija Srbiji ojačati i postati igrač na globalnom tržištu...

Tekstilna industrija četvrta izvozna grana SrbijeTekstilna industrija predstavlja četvrtu izvoznu granu u Srbiji, potencijal sektora je veliki, trenutno stanje nije lako pa je neophodno udruživanje domaćih tekstilaca i podrška države kako bi postao strateška grana domaće industrije, izjavila je menadžerka Klastera modne i odevne industrije Srbije "Fekts" (FACTS) Slađana Milojević.

Vrednost izvoza celokupne tekstilne industrije sa kožom i obućom premašila je 900 miliona dolara tokom 2011, ali značajan deo tog izvoza cine doradni, odnosno, uslužni poslovi za stranog kupca, objasnila je menadžerka Milojević za Tanjug.

Milojević je kazala kako su za održanje i razvijanje tekstilnog sektora potrebne olaksice - plaćanje poreza na dodatu vrednost (PDV) po naplati prodate robe, smanjenje poreza i doprinosa za zaposlene, podsticanje izvoza kroz sufinansiranje, a ne samo refundiranje određenih troškova kao i mogućnost subvencija za izvoz gotovih tekstilnih proizvoda.

Takođe, treba dati subvencije za investicije u tehnološki razvoj, ali i obrazovni sistem prilagoditi realnim potrebama domaće privrede jer će samo na taj način tekstilna idustrija Srbiji ojačati i postati igrač na globalnom tržištu, mišljenja je Milojević.

Prema Milojevićevoj, u u 2011. je ukupan izvoz članica klastera "Fekts" koji čine 16 privatnih firmi i tri akedemske institucije iznosio 14,5 miliona evra dok je ostvareni godisnji obrt oko 52 miliona eura.

Članice "Fekstsa" uglavnom izvoze na tržišta nekadašnje Jugoslavije, a neke od njih i zemalja Evropske unije (EU) i Rusije dok je jedan od prioriteta, kako je menadžerka ukazala, širenje izvoznih poslova i osvajanje novih tržišta.
"Konkretan razlog koji je doveo do klasterskog udruživanja je zajednička želja da udruženi mozemo imati veći uticaj na dešavanja u tekstilnoj industriji, da je mapiramo kao stratešku granu srpske industrije i povećamo konkurentnost nasih firmi članica", navela je Milojević.

Jedan od problema sa kojima se članice suočavaju jeste nelojalna konkurencija ali, kako je navela Milojević, to je posao za nadležne državne organe koji treba da reaguju kao u EU gde postoje stroge zakonske regulative i pravila kada je u pitanju ta negativna pojava.

"Članice "Fekts" oslanjaju se na kvalitet svojih proizvoda, dobru logistiku i dizajn, pa prednost niske cene zemalja sa Dalekog Istoka ne moze biti oblast interesovanja za nase firme," rekla je Milojević.

Milojević je kazala i da članice ulažu u inovativne procese, nabavku novih softvera, prate desavanja u modnoj industriji i svetske trendove, koriste znanja inostranih konsultanata i ekperata iz oblasti koje su značajne za konkurenciju na globalnom tržištu.

Većina firmi klastera "Fekts" je iz sektora malih i srednjih preduzeća, prednost udruživanja je u mogućnosti zajedničkih nastupa u inostranstvu, pregovora sa potencijalnim partnerima, ali i smanjenju troškova nabavki repromaterijala.

"Prednost članica klastera FACTS je što poseduju dobar potencijal za napredak, bilo da je rec o firmama koje imaju svoje robne marke ili su proizvodno orjentisane. Klaster FACTS je otvoren za nove članove", kazala je Milojević.

Milojević je istakla i da su članove klastera akademske institucije, "jer sinergijsko delovanje privrede i akedemija, dovodi do inovacija, konkurentnosti, a svim tim zajedno bolja je vidljivost same grane, što je i cilj klastera."

Sa druge strane, Milojević je ocenila kako je jedan od osnovnih zajedničkih problema članica klastera "nedostatak stručne radne snage u određenim oblastima".

Članice klastera "Fekts" koji je osnovan septembra 2010. su "Tifani prodakšn", "Ivković", "Ekstrim intimo", "Luna", "Ledžend", "Beba kids", "P.S Fešn", "Pasaž", "Garman", "Soda sport", "Džeger", "Leonardo", "Sanateks", "AMC", "Martini Vesto", "Brem".

Članice su, takođe, Fakultet primenjenih umetnosti Beograd, Viša tekstilna škola za dizajn i menadžmnent Beograd, Tehnološki fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik