Todorovići proizvode eko-krompir na očevini

Bez autora
Oct 09 2017

Zapuštene staroplaninske njive, na oko hiljadu metara nadmorske visine, prvi put zaorane posle dvadesetak godina, odlično rađaju krompir, ali i druge vrste povrća. Zato se sve veći broj mahom mlađih penzionera ili onih koji još rade u gradu odlučuje da na očevini proizvodi organsku hranu. Na ulazu u selo Dojkinci, nasleđenih dvadesetak ari obrađuje porodica Marije i Miodraga Todorovića. Na Goliji 2.000 domaćinstava bez struje; Nova Varoš: Na stotine kuća i dalje bez električne energije. Posle smrti svekra, njiva je čamila gotovo dve decenije, a onda smo lane odlučili da posejemo krompir i dobili smo oko četiri tone. Pritom, posle oranja, zemlja je od mehanizacije "videla" samo motokultivator, a od hemikalija jedino čorbu od kopriva i zove, protiv krompirove zlatice. Ove godine, uz đubrivo iz našeg tora, očekujemo i veći rod, kaže Marija, objašnjavajući da ih, verovatno zbog blizine puta koji vodi ka Vrelu i Jalovici, te dalje ka Pirotu, zaobilaze i divlje svinje, iako ih u ovom kraju ima baš mnogo.

Todorovići proizvode eko-krompir na očeviniZapuštene staroplaninske njive, na oko hiljadu metara nadmorske visine, prvi put zaorane posle dvadesetak godina, odlično rađaju krompir, ali i druge vrste povrća.

Zato se sve veći broj mahom mlađih penzionera ili onih koji još rade u gradu odlučuje da na očevini proizvodi organsku hranu.

Na ulazu u selo Dojkinci, nasleđenih dvadesetak ari obrađuje porodica Marije i Miodraga Todorovića.

Na Goliji 2.000 domaćinstava bez struje; Nova Varoš: Na stotine kuća i dalje bez električne energije

- Posle smrti svekra, njiva je čamila gotovo dve decenije, a onda smo lane odlučili da posejemo krompir i dobili smo oko četiri tone. Pritom, posle oranja, zemlja je od mehanizacije "videla" samo motokultivator, a od hemikalija jedino čorbu od kopriva i zove, protiv krompirove zlatice. Ove godine, uz đubrivo iz našeg tora, očekujemo i veći rod - kaže Marija, objašnjavajući da ih, verovatno zbog blizine puta koji vodi ka Vrelu i Jalovici, te dalje ka Pirotu, zaobilaze i divlje svinje, iako ih u ovom kraju ima baš mnogo.

Saznajemo, nadalje, da su za svojevrsnu rekultivaciju naročito pogodne njive u priobalju Dojkinačke reke, koje same po sebi drže vlagu i "imune" su na sušu. Osim toga, na ovoj nadmorskoj visini sunce nikada ne može da ugreje kao u pirotskoj kotlini, gde su tropske temperature desetkovale ovogodišnje prinose.

Nevesela realnost

Visočani - od Rsovaca do Gornjeg i Donjeg Krivodola, pa preko Vidliča u Zabrđu, oko Smilovaca i Odorovaca, te Radejne - svakako mogu biti više nego zadovoljni rodom krompira i pasulja, ali im je šljive ili drugo voće "obrao" aprilski mraz.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik