Stopa softverske piraterije u 2011. godini smanjena je za dva procenta, što je donelo 3,5 miliona evra direktnih budžetskih prihoda. Ovo smanjenje je najviše uticalo na domaću IT industriju koja je zabeležila rast od 1,5 posto, a promet cele grane je uvećan za 24 miliona evra. Zabeleženo je i 3,5 miliona evra direktnih budžetskih prihoda, kao i otvaranje 200 novih radnih mesta. Iako je stopa softverske piraterije još uvek visoka i iznosi 72 posto, ovakvo smanjenje ostvarilo je još samo deset zemalja, dok su u regionu su rezultati značajno lošiji. Softverska piraterija jeste jedan širi društveni problem i kada se rešava, celo društvi ima koristi od toga. Zakonski okvir u oblasti zaštite intelektualne svojine je dobar i u velikoj meri usaglašen sa zakonodavstvom EU, a tokom 2011. godine kontrola je obavljena u velikim i srednjim, kao i javnim preduzećima.
Stopa softverske piraterije u 2011. godini smanjena je za dva procenta, što je donelo 3,5 miliona evra direktnih budžetskih prihoda.
Predsednik Odbora za zaštitu prava intelektualne svojine Američke privredne komore Miloš Blagojević, prilikom predstavljanja studije o zaštiti intelektualne svojine u IT industriji, je istakao da je ovo smanjenje najviše uticalo na domaću IT industriju koja je zabeležila rast od 1,5 posto, a promet cele grane je uvećan za 24 miliona evra. Zabeleženo je i 3,5 miliona evra direktnih budžetskih prihoda, kao i otvaranje 200 novih radnih mesta.
Prema njegovim rečima, iako je stopa softverske piraterije još uvek visoka i iznosi 72 posto, ovakvo smanjenje ostvarilo je još samo deset zemalja, dok su u regionu su rezultati značajno lošiji. Softverska piraterija jeste jedan širi društveni problem i kada se rešava, celo društvi ima koristi od toga, ocenio je on.
Zakonski okvir u oblasti zaštite intelektualne svojine je dobar i u velikoj meri usaglašen sa zakonodavstvom EU, a tokom 2011. godine kontrola je obavljena u velikim i srednjim, kao i javnim preduzećima, kazao je direktor Sektora za razvoj i računarsku podršku Poreske uprave Dejan Vidojević.
Kako je naveo, prošle godine je izvršeno 415 kontrola i utvrđeno je da je 37,35 posto kontrolisanih poreskih obveznika koristilo legalni softver, a nelegalni 61,69 posto. Veliki poreski obveznici i privredni subjekti uglavnom koriste legalni softver i nije bilo većih nepravilnosti, dok manji poreski obveznici koriste uglavnom nelegalni softver, naglasio je Vidojević i dodao da su od 16 kontrolisanih javnih preduzeća, u devet utvrđene neregularnosti.
Vidojević dalje ističe da je privrednim subjektima kod kojih su utvrđene neregularnosti omogućeno da isprave propuste pa je od svih neregularnosti 84 posto legalizovalo softver u samom procesu kontrole, kod 11,33 posto je taj proces u postupku, dok je protiv manje od pet odsto podneta prijava za privredni prestup. U prvom kvartalu ove godine zabeleženo je i povećanje PDV od prodaje računara i softvera za 18 posto.
On je kazao da Poreska uprava ima pravo i da kontroliše fizička lica, ali da to neće raditi. U narednom periodu će se kontrolisati i izvoz softvera, jer iako je on prošle godine iznosio oko 90 miliona dolara, veliki deo još uvek ide kroz sivu zonu i nalazi se van kontrole države.
Vidojević je dodao i da stopa piraterije mora biti niža od 65 posto, jer je to jedan od uslova u procesu evropskih integracija Srbije.
Kompanija IDC Adriatik je pripremila ovu studiju, a regionalni menadžer te kompanije Atila Madai je kazao da je za razliku od 2010. godine kada je država ispustila 47,76 miliona dolara zbog 74 posto piraterije, u 2011. obogatila svoj budžet sa dodatnih 4,7 miliona dolara.