Informacije o hrani sada su mnogo dostupnije potrošačima u Evropskoj uniji, pošto je počela da se primenjuje nova uredba o deklarisanju proizvoda. Pravila je mnogo, pa će se zbog toga postepeno uvoditi, međutim već sada svaki proizvođač moraće jasno da ističe prisustvo alergena čak i u hrani koja se prodaje i konzumira u ugostiteljskim objektima, kafićima. Velike izmene nisu svi podjednako prihvatili, ali u naredne dve godine ova zahtevna direktiva, koja donosi ogromnu transparentnost u deklarisanju i veliku uslugu potrošačima koji imaju pravo da znaju šta kupuju, moraće da bude sprovedena u potpunosti. Iako Srbija nije članica EU, već sada su svi proizvođači prehrambenih proizvoda i suplemenata iz naše zemlje, koji su i izvoznici, u obavezi da deklaracije na svojim proizvodima potpuno usklade sa pravilima ove regulative, kako njihova roba ne bi bili zaustavljena ili vraćena sa granice zemalja članica EU.
Informacije o hrani sada su mnogo dostupnije potrošačima u Evropskoj uniji, pošto je počela da se primenjuje nova uredba o deklarisanju proizvoda.
Pravila je mnogo, pa će se zbog toga postepeno uvoditi, međutim već sada svaki proizvođač moraće jasno da ističe prisustvo alergena čak i u hrani koja se prodaje i konzumira u ugostiteljskim objektima, kafićima. Velike izmene nisu svi podjednako prihvatili, ali u naredne dve godine ova zahtevna direktiva, koja donosi ogromnu transparentnost u deklarisanju i veliku uslugu potrošačima koji imaju pravo da znaju šta kupuju, moraće da bude sprovedena u potpunosti.
Iako Srbija nije članica EU, već sada su svi proizvođači prehrambenih proizvoda i suplemenata iz naše zemlje, koji su i izvoznici, u obavezi da deklaracije na svojim proizvodima potpuno usklade sa pravilima ove regulative, kako njihova roba ne bi bili zaustavljena ili vraćena sa granice zemalja članica EU.
Kako je za „Politiku” već izjavila dr Danica Zarić iz IHIS Nutricionizma, najznačajnije novine odnose se prvenstveno na obavezu deklarisanja sastojaka koji mogu da izazovu alergije i intolerancije u spisku sastojaka naglašavajući ih drugačijim slovima, stilom ili bojom pozadine. Definisano je označavanje mesta i zemlje porekla, način navođenja roka trajanja, a naziv hrane mora sadržati podatke o fizičkom stanju namirnice. Osim naziva potrebno je dodati i niz upozorenja ukoliko proizvod sadrži kofein, fitosterole i mnoge druge supstance. Promena je zaista mnogo i primena ovog pravilnika proizvođačima ne ostavlja mogućnost da namerno ili nenamerno zavode potrošače.
Srpski Pravilnik o deklarisanju, označavanju i reklamiranju hrane je u najvećoj meri usklađen sa ovom regulativom, ali njegova primena je obavezujuća od aprila 2015. godine, odnosno domaće deklaracije se još nalaze u fazi promena. Kako se najčešće zamerke ovdašnjih kupaca odnose na deklarisanje proizvoda, stručna javnost ocenjuje da će sve ove promene biti vrlo značajne u poboljšanju položaja potrošača u Srbiji.
Monik Goajan, generalni sekretar Evropske asocijacije potrošača BEUC, izjavila je da je ova promena u pravilima deklarisanja hrane vrlo važna, posebno zato što je poverenje potrošača stalno poljuljano različitim aferama.
– Potrošači su često u žurbi i čitanje deklaracija, ukoliko nisu jasno naznačene, iziskuje dodatni napor. Isticanje informacija o proizvodu ima smisla samo ukoliko ih zaista i mogu pročitati. Do sada nije bila definisana veličina slova koja se koriste, pa je to bio prostor u kome su proizvođači mogli da koriste i potpuno nečitljiva slova – izjavila je Goajanova.
Ono što potrošače posebno interesuje jesu i nova pravila za deklarisanje svežeg mesa koje je često bilo predmet afera i nije se znalo potpuno poreklo ove hrane.