Kancelarija za evropske integracije Vlade Republike Srbije saopštila je da su na trećem sastanku Odbora za sprovođenje Prelaznog trgovinskog sporazuma između Vlade Srbije i Evropske komisije, koji je danas održan u Beogradu, razmotreni svi aspekti realizacije tog dokumenta. Sastanku su predsedavali direktor Kancelarije za evropske integracije Milan Pajević i direktor Generalnog direktorata za proširenje u Evropskoj komisiji Pjer Mirel. Učesnici sastanka su naglasili da je proces proširenja koristan kako za Srbiju, tako i za Evropsku uniju. Na to ukazuju porast trgovinske razmene i veće mogućnosti za poslovnu saradnju koje utiču na dodatni rast zaposlenosti, ali i na ubrzanje reformi, zbog čega ovi ekonomski odnosi postaju još važniji. Tokom sastanka je istaknuto da se pomenuti prelazni sporazum u protekle tri godine sprovodi na zadovoljavajućem nivou i da je pozitivno uticao na značajan rast srpskog izvoza u EU.
Kancelarija za evropske integracije Vlade Republike Srbije saopštila je da su na trećem sastanku Odbora za sprovođenje Prelaznog trgovinskog sporazuma između Vlade Srbije i Evropske komisije, koji je danas održan u Beogradu, razmotreni svi aspekti realizacije tog dokumenta.
Sastanku su predsedavali direktor Kancelarije za evropske integracije Milan Pajević i direktor Generalnog direktorata za proširenje u Evropskoj komisiji Pjer Mirel.
Učesnici sastanka su naglasili da je proces proširenja koristan kako za Srbiju, tako i za Evropsku uniju. Na to ukazuju porast trgovinske razmene i veće mogućnosti za poslovnu saradnju koje utiču na dodatni rast zaposlenosti, ali i na ubrzanje reformi, zbog čega ovi ekonomski odnosi postaju još važniji.
Tokom sastanka je istaknuto da se pomenuti prelazni sporazum u protekle tri godine sprovodi na zadovoljavajućem nivou i da je pozitivno uticao na značajan rast srpskog izvoza u EU. On je u 2010. godini iznosio 32,5 posto, u 2011. godini dodatnih 14,9 posto, i još 4,8 posto tokom prvih 11 meseci 2012. godine.
Takođe, na sastanku je posebno naglašena potreba da se poboljša poslovno okruženje u našoj zemlji u cilju veće otvorenosti za investiranje, s obzirom na to da je ono preduslov za veće zapošljavanje.
Evropska komisija je još jednom istakla posvećenost sa kojom podržava Srbiju u procesu pristupanja, uključujući i finansijsku, tako da je u te svrhe od 2007. godine odobrena 131 milijarda dinara (1,2 milijarde evra).
Od 2000. godine EU je zajedno sa državama članicama bila ubedljivo najveći donator, sa udelom u iznosu od 75 posto svih donacija koje je naša zemlja primila.
Pored bespovratnih sredstava, Evropska investiciona banka i Evropska banka za obnovu i razvoj obezbedile su Srbiji 760 milijardi dinara (6,8 milijardi evra) zajma sa povoljnim kamatnim stopama za razvoj infrastrukture i preduzetništva.
Zajednički je ocenjeno i da je Srbija potvrdila svoju snažnu posvećenost naporima da nastavi sa realizacijom Akcionog plana za sprovođenje preporuka iz Izveštaja EK o napretku iz 2012. godine.
Komisija će, kako je istaknuto, pažljivo pratiti ostvareni napredak s ciljem da Evropski savet što je moguće pre donese odluku o otvaranju pregovora o pristupanju između EU i Srbije, navodi se u saopštenju.