Trgovina - Bosna i Hercegovina

Puzajuće poskupljenje jedan je od glavnih problema u BiH

Kako su za O kanal i Oslobođenje kazali iz Vanjskotrgovinske komore BiH, drastičan pad vanjskotrgovinske razmjene zabilježen je na početku pandemije, ali u proteklih nekoliko mjeseci došlo je do porasta obima razmjene.

Prvi talas

- Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene BiH je oko 20,3 milijarde KM i smanjen je za 15 posto, odnosno ukupno, kada sumiramo, za 3,5 milijardi KM u odnosu na prošlu godinu, kazala je Belma Hasić iz sektora za makroekonomski sistem VTKBiH.

S obzirom na ekonomske posljedice pandemije, građani su zabrinuti da bi nepovoljan odnos na tržištu mogao rezultirati i poskupljenjima, posebno brašna i drugih osnovnih životnih namirnica.

Kada su u pitanju cijene pšenice, one su se početkom žetve kretale, na berzanskom tržištu, između 150 i 160 eura po toni kada su u pitanju tržišta Srbije, Mađarske, Hrvatske i zemalja iz kojih se uglavnom uvozi preostalo žito mimo onog što se dobije u BiH. Danas je nešto drugačija situacija, cijene su skočile za oko 40 eura po toni, te sad pšenicu nabavljamo po cijenama od 190 do 210 eura po toni.

- Pretpostavljam da će prvi talas poskupljenja iznositi do 15 posto jer smo svjedoci da je i u Srbiji konkretno brašno od žetve do danas otišlo oko 35 eura po toni. Znači, mlinari moraju svoje cijene postepeno usklađivati i prvi talas iznosi oko 15 posto, što znači da će vjerovatno ukoliko se nastavi ovaj trend poskupljenja pšenice na berzama, doći i do drugog poskupljenja, ali ono se očekuje početkom januara ili februara iduće godine, istakao je Goran Kos, predsjednik Udruženja mlinara RS-a.

Očito je da pandemija polako uzima danak i da su određeni proizvodi sve skuplji i skuplji.

Marin Bago, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača Futura iz Mostara, kazao nam je kako je na samom početku pandemije situacija, kada su u pitanju cijene, bila pod kontrolom i trgovci su pazili da ne bude skokova cijena, pazili su da bude dovoljno robe, možda se samo kalkuliralo sa cijenama sredstava za dezinfekciju, jer je to bila tražena roba.

- Drugih problema nije bilo, ali nama u BiH glavni problem predstavlja fenomen puzajućeg poskupljenja. Naime, u okviru jedne godine kod nas skoro sve poskupi, pomalo, ali poskupi i to je karakteristično za tržište BiH. Kada biste sada upoređivali cijene nekog proizvoda u nekoliko ranijih godina i danas, vidjeli bismo da su cijene porasle, dok je razlika u ličnim dohocima ili penzijama minimalna. Primanja nam ostaju skoro ista, dok se cijene svake godine mijenjaju, i to naviše, i to je ono što je naš glavni problem, kazao je Bago.

Dodao je kako se ovih dana najavljuju poskupljenja struje, vode, komunalija u gradovima širom BiH.

- Svako ovo poskupljenje u konačnici će dovesti do poskupljenja osnovnih životnih namirnica, a sada uopće nije vrijeme ni za kakvo poskupljenje. Vrijeme je teško, biće vjerovatno još teže, dosta je ljudi ostalo bez posla, potrošnja je smanjena i sada jednostavno nije momenat da se bilo ko bavi poskupljenjem bilo kakvih usluga, kazao je Bago.

Istakao je da najavljena poskupljenja, pa i ona koja su već zabilježena u proteklim mjesecima nemaju nikakva opravdanja.

- Mi imamo i problem da živimo po modelu tržišne ekonomije, to je slobodno formiranje cijena, dakle trgovci slobodno formiraju cijene proizvoda i usluga. Međutim, taj model ne znači da trgovci mogu da rade šta žele, ipak mora postojati nekakva kontrola, a ona se najbolje provodi u jednoj lokalnoj zajednici, u jednom gradu, općini koja izdaje sve potrebne dozvole i ima sve mehanizme da drži stvari pod kontrolom da, tako reći, ne podivljaju. Grad može zaštititi potrošače na način da ne dozvoli nikome da ostvaruje ekstraprofit bez bilo kakvog opravdanja, posebno na građanima. Ipak, smatramo da je lokalna zajednica uglavnom zakazala u cijeloj BiH kada je ovo u pitanju, kazao je Bago.

Naglasio je da inspektor ne može ništa uraditi kada je u pitanju porast cijena, jer je to zakonito.

- Međutim, grad, općine, kantoni, entiteti moraju stati iza svojih građana, potrošača i jednostavno ne dozvoliti da budu izloženi neopravdanom poskupljenju. Onaj ko je na vlasti mora kontrolisati, provjeravati da niko ne ostvaruje ekstraprofit preko leđa građana, potcrtao je Bago.

Bez obzira na sve mehanizme, činjenica je da je BiH zemlja ovisna o uvozu.

- BiH proizvede 20 posto onoga što pojedemo, a 80 posto hrane mi moramo uvoziti, dakle činjenica je da smo mi ovisni o uvozu i to se ne mijenja godinama, niti iko vodi računa da se to promijeni. Mi kvalitetne strategije u poljoprivredi nemamo, a ako je negdje i napisana, ona stoji u ladicama, ne provodi se. Kao društvo smo ovisni o uvozu i ne daj bože većih izazova, kazao je Bago.

Podsjetio je da je bilo problema i na samom početku krize uzrokovane pandemijom, jer su prevoznici i špediteri morali pronalaziti načine, danima biti na putu, tražiti granične prelaze kako bi dovezli robu u BiH.

Amateri

- Pitanje je šta bi se desilo da se zatvore granice. Mi bismo ostali bez svega za nekoliko dana i to je neodgovorno ponašanje nadležnih. Upravo zato nam trebaju kvalitetne robne rezerve koje služe da, u slučaju bilo kakve krize, opasnosti, ali i fluktuacije cijena, imate robu kojom možete intervenirati. Naprimjer, stabilne zemlje ne dozvoljavaju konstantnu promjenu cijena goriva kao što je slučaj kod nas, jer se u tom slučaju mijenjaju i sve ostale cijene. Upravo tu nastupaju robne rezerve da možete intervenirati da se cijene na tržištu ne mijenjaju. A mi u robnim rezervama imamo goriva za jedan dan otprilike. Očito je da mi nemamo nikakvu strategiju i ponašamo se kao pravi amateri kada je u pitanju poskupljenje i održavanje cijena na jednom nivou bez posljedica za građane, kazao je Bago.