Srbija je lane imala tačno sto multimilionera. Svako od njih raspolaže sa imovinom vrednijom od 30 miliona dolara, odnosno 22 miliona evra. Njihov imetak u 2013. je procenjen na 12 milijardi dolara, odnosno dve milijarde više nego godinu dana ranije. Najimućnijih ljudi u našoj zemlji lane je bilo deset više nego 2012.Tako barem pokazuje najnoviji globalni izveštaj o bogatstvu, singapurske istraživačke kompanije Njealth-dž. Ova kuća u svom istraživanju ne navodi imena bogataša, niti način na koji su stekli bogatstvo.
Srbija je lane imala tačno sto multimilionera. Svako od njih raspolaže sa imovinom vrednijom od 30 miliona dolara, odnosno 22 miliona evra. Njihov imetak u 2013. je procenjen na 12 milijardi dolara, odnosno dve milijarde više nego godinu dana ranije. Najimućnijih ljudi u našoj zemlji lane je bilo deset više nego 2012.
Tako barem pokazuje najnoviji globalni izveštaj o bogatstvu, singapurske istraživačke kompanije Njealth-dž. Ova kuća u svom istraživanju ne navodi imena bogataša, niti način na koji su stekli bogatstvo.
Broj srpskih multimilionera i vrednost njihovog bogatstva, stručnjake ne iznenađuju previše. Profesor Ljubomir Madžar za "Novosti" kaže da "kada imamo privredu u velikim turbulencijama, što je slučaj svakako sa našom, onda se za maštovite, vredne i hrabre ljude ukazuju prilike za značajno uvećanje njihovog imetka".
- U jednoj jako uravnoteženoj privredi, tih prilika je manje, i to bi bio jedan činilac, koji ide u prilog povećanju broja multimilionera - ističe Madžar.
- Drugi razlog je naš nesređen pravni sistem, gde se mnoga pravila ne sprovode, mnogi zakoni i propisi se ne primenjuju, što opet otvara mogućnost za nekakve poslovne poduhvate, koji rezultuju uvećanjem imovine.
Madžar dodaje da je ovakav podatak još uvek bolji nego da je broj siromašnih ostao isti ili povećan. Od rasta broja jako bogatih ima i gorih varijanata. A to je, kaže profesor Madžar, da milionera uopšte ne bude, a da sirotinja prevlada uzduž i popreko.
- Generalno, srpsko društvo se ne odlikuje velikom ekonomskom nejednakošću - smatra ekonomista Milojko Arsić.
- Nejednakost u Srbiji je na nivou drugih država centralne i Istočne Evrope, ali je znatno manje nego na primer u SAD, Rusiji, zemljama Južne Amerike, azijskim zemljama. Ono što je problem sa Srbijom jeste što je relativno veliki procenat bogatih ljudi ostvario bogatstvo pod privilegovanim uslovima, dakle uz pomoć države, a ne u ravnopravnoj tržišnoj utakmici. Posledica toga je da mnogi bogati pojedinci u Srbiji nisu stvorili dodatno bogatstvo za društvo, niti su zaposlili veliki broj radnika. Umesto toga oni su do ličnog bogatstva došli preraspodelom postojećeg društvenog bogatstva.
Stoga je, dodaje Arsić, za Srbiju ključno da se uspostavi fer tržišna utakmica, u kojoj bi se bogaćanje pojedinaca zasnivalo na preduzetništvu i uvođenju tehnoloških inovacija. Država bi glavni napor trebala da usmeri na stvaranje takvog privrednog sistema. Konačno, glavni krivac za privilegovano bogaćenje pojedinaca su loši zakoni, korumpirani političari i državni činovnici, koji su omogućili privilogovano bogaćenje, a ne preduzetnici koji su iskoristili te mogućnosti.
Prema rezultatima istraživanja singapurske kuće, za bogataše se smatraju oni sa imovinom vrednom najmanje 22 miliona evra. U Srbiji su poreznici odredili da se bogatašem može zvati svako ko poseduje imetak "teži" od 35 miliona dinara. Poreznici smatraju da takvih bogataša ima bar 2.000, ali prijavilo se tek njih 500.