Poslovne vesti - Hrvatska

Kamate na kredite ovisit će o događanjima u eurozoni

Tijekom prošle i ove godine u Hrvatskoj je bio prisutan trend pada aktivnih kamatnih stopa i u sektoru poduzeća i kod sektora stanovništva.

Kako su analitičari isticali, glavni razlozi pada kamatnih stopa na kredite u tom razdoblju bili su i dalje slaba potražnja za kreditima, pogotovo od sektora kućanstava, te snažna konkurentska borba među najznačajnijim bankama na domaćem tržištu.

Iako su se proteklih dana mogle čuti najave da će krediti u sljedećoj godini poskupjeti, analitičari napominju da kratkoročno ipak neće doći do promjena kamatnih stopa, dok će dugoročno ovisiti i o događanjima u eurozoni.

Glavni ekonomist SG Splitske banke Zdeslav Šantić ističe da su tijekom ljeta nastupile značajne promjene na međunarodnim financijskim tržištima. Naime, eskalacija dužničke krize u eurozoni rezultirala je i rastom nepovjerenja u financijske institucije u Europi, a kao posljedica toga promatrane institucije zabilježile su otežano, a samim tim i skuplje (re)financiranje na tržištu. Osim rasta premije rizika za zaduživanje europskih banaka, kriza u eurozoni dovela je i do rasta percepcije rizika za sve zemlje u regiji, pa tako i za Hrvatsku, blizu onih razina zabilježenih u jeku financijske krize u regiji, odnosno početkom 2009. godine, ističe Šantić.

Dodaje da su ta dva čimbenika rezultirala osjetnim poskupljenjem inozemnog zaduživanja domaćih banaka. U uvjetima kada je moguće očekivati daljnje pogoršanje uvjeta zaduživanja domaćih banaka u inozemstvu, pa čak i potrebu smanjenja inozemne pasive, domaće banke fokusirale su se ponovno na jačanje depozitne baze, odnosno bilježe se pritisci na rast kamatnih stopa na depozite, posebice oročene depozite stanovništva.

Kako će se troškovi zaduživanja domaćih banaka nastaviti povećavati u nadolazećim mjesecima, pogotovo ako dođe do korekcije kreditnog rejtinga zemlje, značajno se sužava prostor za daljnje smanjenje kamatnih stopa na kredite. Međutim, s obzirom na visoku konkurenciju, banke u Hrvatskoj te povećane troškove pokušat će prvo neutralizirati povećanjem efikasnosti, odnosno smanjenjem troškova poslovanja. Ako se zadrži rast troškova zaduživanja banaka, onda je moguće očekivati i rast kamatnih stopa na kredite, zaključuje Šantić.

Direktor Službe za ekonomska istraživanja Erste banke Alen Kovač kaže da je u ovom trenutku vrlo teško konkretnije prognozirati kretanje kamatnih stopa na kredite u 2012. godini s obzirom na visoku razinu neizvjesnosti koja karakterizira rješavanje trenutne dužničke krize u eurozoni te utjecaj na tržišna i gospodarska kretanja. Kretanje kamatnih stopa svakako će biti pod utjecajem (ne)mogućnosti iznalaženja primjerenog rješenja dužničke krize s kojom se Europska unija u ovom trenutku suočava, napominje Kovač. U nepovoljnoj varijanti, dodaje, to bi na strani izvora financiranja moglo dovesti do ograničene dostupnosti i viših razina cijena novca iz međunarodnih izvora, a samim time posljedično i jačih pritisaka na trenutačne razine cijene domaćih izvora financiranja. To, naravno, potom sužava manevarski prostor na aktivnoj strani u pogledu potencijalnog smanjenja kamatnih stopa na kredite.

Drugim riječima, eventualno dodatno pogoršavanje eksternog okruženja zasigurno ne bi moglo isključiti određeni efekt na razine aktivnih kamatnih stopa, ali u ovom trenutku ipak je prerano donositi konkretnije zaključke, kaže Kovač.

»Kratkoročno gledano, aktivne kamatne stope trebale bi ostati na trenutačnim razinama, a njihovo kretanje u budućnosti bit će bitno određeno makroekonomskim okruženjem koje će dominantno ovisiti o eksternim faktorima, odnosno događanjima u eurozoni. Naravno, s ipak naglašenim rizikom njihova eventualnog porasta u slučaju produbljivanja neizvjesnosti u eurozoni«, zaključuje Kovač.