I sama najava Razvojne banke Srbije, izazvala je buru polemika stručne javnosti i medija. Postavljena su razna pitanja od onog odakle novac za početni kapital, preko mehanizama koji treba da spreče rođačko i politički podobno odobravanje kredita do toga treba li nam zaista Razvojna Banka. Što se tiče kapitala nedvosmisleno je i to da Razvojna banka mora biti državna, uz manjinsko prisustvo i drugih ulagača. Treba videti koliko novca za tu svrhu realno može biti u Srbiji, a važno je obezbediti dugoročne izvore kako bi se jeftinim kreditima finansirao dugoročni razvoj. Razvojna banka će se uglavnom baviti kreditiranjem malih i srednjih preduzeća i pomagati izvoz, a to nije suštinski koncept razvojne banke.
I sama najava Razvojne banke Srbije, izazvala je buru polemika stručne javnosti i medija. Postavljena su razna pitanja od onog odakle novac za početni kapital, preko mehanizama koji treba da spreče rođačko i politički podobno odobravanje kredita do toga treba li nam zaista Razvojna Banka.
Što se tiče kapitala nedvosmisleno je i to da Razvojna banka mora biti državna, uz manjinsko prisustvo i drugih ulagača.
Profesor Vladimir Gligorov sa Bečkog instituta za međunarodnu ekonomsku saradnju, kaže da treba videti koliko novca za tu svrhu realno može biti u Srbiji, napominjući da je važno obezbediti dugoročne izvore kako bi se jeftinim kreditima finansirao dugoročni razvoj.
"Ono kako sam ja razumeo najavu formiranja Razvojne banke, jeste da će se ona uglavnom baviti kreditiranjem malih i srednjih preduzeća i pomagati izvoz, a to nije suštinski koncept razvojne banke ", kaže za Radio-televiziju Vojvodine profesor Gligorov.
On dodaje da iako postoje u brojnim zemljama Razvojne banke, često se ponašaju dosta komercijalno, i ako će buduća Razvojna banka Srbije odobravati samo nešto jeftinije pozajmice, to onda neće biti neki veliki boljitak u odnosu na ono što već postoji.
Najveći konsenzus svakako je postignut u oceni da privreda vapi za jeftinijim novcem, te da je svaka razvojna institucija u tom smislu dobro došla. Takvu ocenu dao je i pokrajinski premijer Bojan Pajtić, dodajući da pitanje početnog kapitala treba gledati u svetlu onoga što se želi postići.
"Naravno da je to pitanje ambicije. Ako se Razvojnom bankom žele rešiti svi postojeći problem to onda zahteva mnogo novca", kaže za RTV Bojan Pajtić.
Vojvodina je u preuzimanje vlasničkog paketa već postojeće banke uložila oko pet milijardi dinara, i sigurno je da je takav model jeftiniji i brži od izgradnje novog sistema Razvojne banke, rekao je Pajtić i dodao da iako su iskustva Vojvodine pozitivna, Vlada u Nemanjinoj trebalo bi da izabere put koji će u najkraćem roku dati najbolje efekte.
A o tome da li će se, kada i pod kojim uslovima i Srbija pridružiti grupi od 40 zemalja koje imaju Razvojnu banku, sigurno će se još pričati.